Skip navigation

Please use this identifier to cite or link to this item: http://hdl.handle.net/20.500.12128/5069
Title: Płeć w języku : na materiale współczesnego języka chorwackiego i polskiego
Authors: Pycia, Paulina
Advisor: Cichońska, Maria
Keywords: język polski; język chorwacki; lingwistyka feministyczna; różnica płci w mowie i języku; seksizm w języku
Issue Date: 2007
Publisher: Katowice : Uniwersytet Śląski
Abstract: Danas, u razdoblju posebne osjetljivosti na razlićite oblike i pojave netolerancije i diskriminacije, ćinjenica da slike muskaraca i żena nisu u jeziku jednake protumaćena je kao jezicni seksizam. Budući da su u jeziku prikazani stavovi i preferencije njegovih korisnika, problem relacije spol-jezik predmet je istrażivanja u razlićitim disciplinama, prije svega u sociologiji, antropologiji, filozofiji, psihologiji te u jezikoslovlju. Kao i u izvanjezićnom svijetu, tako i u jeziku muski i żeński spoi nisu isto tretirani. Njihove su slike raznolike i asimetrićne. Naime, żeński spoi zauzima niże mjesto u drustvenoj hierarhiji i na leksićkoj, tvorbenoj te sintaktićkoj razini jezika. Ta disproporcija obiljeżava i poljski i hrvatski jezik. Medutim, razlićiti su stavovi prema muśkoj dominaciji u jeziku: neopażanje i/ili izostavljanje tog problema (Usp. Polański 1999), izvjesćivanje tj. upoznavanje s ćinjenicama (Usp. Gruszczyński 2002, Grzegorczykowa 1984, ovaj rad), izvjeśćivanje i kriticiziranje jezićne diskriminacije żena (Usp. Barić 1988 ,1989, Handke 1989; 1990; 1994, Kopaliński 1995, Nagórko 2001, Karwatowska 2005), akceptiranje, ćak i pozitivno • • • 129 • • • ocjemvanje (Usp. Klemensiewicz 1957, Kramarić 1988, Łaziński 2006) te krajnje drugaćiji pristup - radikalni jezicni feminizam (Usp. Miemetz 1994). U ovom radu je prikazana relacija spol-rod u poljskom i hrvatskom jeziku. U jeziku su osnovni kriteriji za istrażivanje relacije spol-rod slożnost s tvorbenim i sintaktićkim pravilima (sustavni kriterij), drustvena akceptacija (uzualni kriterij), preferencije korisnika jezika (estetski kriterij), povijesni kontinuitet (tradicija) te kvantitativni kriterij. Navedeni kriteriji nemaju isti status i istu vrijednost. U radu se sustavni kriterij smatra primamim, jer tzv. feminisnćka lingvistika pretpostavlja da je jezik kao sustav te je njegova realizacija primjer diskriminacije żena. Istrażivanje se provodi na osnovi stilski neobiljeżenih osobnih imenica ćiji su designati muśkarac i/ili żena. U uvodnom, teoretsko-metodologijskom dijelu uz pregled poljskih i hrvatskih definicija gramatićke kategorije roda predstavljen je i pregled rodnog sustava u poljskom i hrvatskom jeziku. Ukazuje se takoder na Weissove kategorije sexus, koje uz pomoć morfoloskih sredstava srednjeg roda te zbirnih brojeva cine primjeri jezićne ne-identifikacije spola. Gramatićki rod se cesto snijesta i promatra u zrcalu izvanjezicne dihotomije spola. Naime, jezik se u tzv. femmistićkoj lingvistici definira kao sredstvo za iskazivanje i akceptiranje diskriminacije żena, a ćak i za manipuliranje ljudskom svijesću. Shematizirano se dakle prikazuju dokazi o seksistićkoj naravi jezika koji beneficira muskarce. Medutim, jezikoslovci polemiziraju s konceptom o jezicnoj diskriminaciji żena, pa se u radu navodi i kritika Jezićnih” feministkinja. Taj dio daje i odgovor na pitanje jesu li i kada su rijeći spoi i rod istog znaćenja; je li moguća njihova izmjenicna uporaba. U drugom, analitićkom dijelu analizira se relacija spol-rod na morfolośkoj i sintaktićkoj razini poljskog i hrvatskog jezika Cilj je prikazivanje mogućnosti izrażavanja muśkog i żenskog spola u jeziku na osnovi osobnih imenica. U prvom poglavlju - Gramatićki rod osobnih imenica - opisan je androcentricni karakter jezika, koji za rodno neodredene subjekte generalno koristi muski rod. Zbog toga je u pitanju cjelovita i realna mogućnost prikazivanja i jezicne identifikacije żena, a kao primjer navodi se analiza znacenja i referencije leksema ćoyjek i tesko prihvatljiv prijedlog uporabe struktura tipa studenti i studentice (tzv. splitting) u svim oglasima, statutima, formularima, dokumentima razlićitog tipa i sl. U poljskom i u hrvatskom jeziku muśki je rod obiljeżen univerzalnosću, pa prema tzv. feministićkoj lingvistici siroko znaćenje muśkih osobnih imenica vodi do nevidljivosti żena u jeziku.Za pojedine imenice karakteristicna je njihova dvorodnost, tj. mogućnost pripadanja dvama rodovima. Prema tome, u radu se daje pregled dvorodnih osobnih imenica koje su stilski neobiljeżene. Opisuje se takoder tzv. kategoriju deprecijatmiosti, karakteristicnu za muske osobne imenice samo u poljskom jeziku. Ta kategorija ne postoji u hrvatskom jeziku. U drugom poglavlju - Morfologija osobnih imenica - na osnovi analizę żenskih oblika osobnih imenica ukazuje se na neka pravila mocijske tvorbe rijeci te njezina ogranićenja. Analiza mocijske tvorbe i danasnje uporabe żenskih mocijskih parnjaka daje odgovor na pitanje da li je jezićna spoina asimetrija rezultat nekadasnjeg patriarhalnog sustava kojeg su znaćajke saćuvane u jeziku bez obzira na drustvene promjene, iii je ta pojava dinamićna unatoć promjenama u izvanjezicnom svijetu. Naime, drustveni i kultumi cimbenici - prije svega porast statusa i obrazovanja żena, njihova strućna aktivnost, insistiranje na njihovoj samostalnosti - stvorili su potrebu za prosirenje leksika, koji se odnosi na zanjimanja, polożaje, funkcije i sl. Medutim, razlićiti su stavovi prema uporabi żenskih i muśkih oblika osobnih imenica u odnosu na żeński spoi. Prikazuje se, dakle razlika u uporabi i znaćenju te statusu imenica koje su nastale procesom sufiksacije, kao sto je primjerice profesorica te imenica koje su nastale kao rezultat promjene paradigmata npr. (gospoda) profesor u poljskom i u hrvatskom jeziku. U radu se dakle daje i kratki osvrt na tvorbu poljskih te hrvatskih imena i prezimena koji su nezaobilazni elementi covjekove identifikacije, prate ga od rodenja i na taj naćin jednoznaćno razlikuju ljude, sadrże i informaciju o społu designata. Treće poglavlje naslovljeno Spoi i rod sintaktićke relacije prikazuje neravnomjemost spolova na razini sintagma. Prvi dio opisuje krśenje osnovnih pravila kongruencije u poljskom i hrvatskom jeziku. Poljski i hrvatski su fleksijski jezici, pa nesklonjivost osobnih imenica krśi njihovu jezićnu normu. Vażno je istaknuti da ta pojava u hrvatskom jeziku ima manji raspon nego u poljskom. Budući da je uporaba struktura tipa gospoda profesor izvor problema pri izboru oblika atributa i predikata, u radu se prikazuju pravila sroćnosti ad formam i sroćnosti ad sensum. 182 U svezi s analizom sintaktićkog piana jezika prikazuju se takoder slożeni subjekti koji se sastoje od imenica razlićitog roda i broją te slaganje subjekata tog tipa s predikatnim rijećima. Razlog je najćeśćih pogreśaka da subjekti tog tipa nisu uvijek tretirani kao zasebna semantićko-gramaticka, cjelina pa se predikati cesto ślazu po broju i rodu samo s najbliżim sastavnim dijelom subjekata. U zavrsnom dijelu rada daje se odgovor na pitanje może li jezik biti bespolan te se ukazuje na problem naravi androginije. Jezik je kao sustav neutralan, ali je spoi kodiran unjemu, dakle spoino indiferentni jezik je utopija. Samo coyjek koristeći jezik może odlućiti o izboru jezicnih struktura koje (ne)upućuju na odredeni spoi. Istrażivanje svih navedenih aspekata relacije spol-rod u jeziku vodi i do analizę pojmova koji su rabljeni u ovom radu, tj. może li se govoriti o jezicnoj diskriminaciji żena iii je prihvatljivije i razlożnije koristenje pojmova asimetrija i disproporcija. Cilj je lingvistike znanstveno (ćitaj: objektivno) istrażivanje jezika, dakle u radu, sobzirom na njegov lingvistićki i konfrontativni karakter, koriste se objektivni pojmovi te izbjegava se subjektivno ocjenjivanje. Cilj je ovog rada sistematizacija najvażnjih aspekata vezanih uz relaciju spol-jezik te prikazanje slićnosti i razlika u tom podrućju Analizom prikazanih podataka tenavedenih primjera zakljuceno je da je u hrvatskom jeziku stupanj spolno-rodne asimetrije niżi nego u poljskom.
URI: http://hdl.handle.net/20.500.12128/5069
Appears in Collections:Rozprawy doktorskie (W.Fil.)

Files in This Item:
File Description SizeFormat 
Pycia_Plec_w_jezyku_na_materiale_wspolczesnego_jezyka.pdf5,64 MBAdobe PDFView/Open
Show full item record


Items in RE-BUŚ are protected by copyright, with all rights reserved, unless otherwise indicated.